Radio Galaksija

Radio Galaksija #204: Um i jezik (prof. dr Dušica Filipović Đurđević)

U ovoj epizodi pitamo se šta se zapravo dešava u našem umu dok koristimo jezik – dok smišljamo i izgovaramo jednu sasvim običnu rečenicu, dok biramo reči, prepoznajemo značenja, menjamo pismo ili jezik. Umesto da jezik posmatramo samo kao skup gramatičkih pravila, gledamo ga kao deo kognitivnog sistema: nešto što je čvrsto vezano za pamćenje, pažnju, emocije, čula i iskustvo.

Gošća: prof. dr Dušica Filipović Đurđević, psihološkinja i psiholingvistkinja, autorka knjige “Kognitivne osnove jezika”. 

Razgovarali smo o:

  • tome šta su kognitivni procesi i šta je psiholingvistika,
  • tome šta se sve “iza kulisa” desi u nekoliko sekundi dok osmislimo i izgovorimo jednu rečenicu – od namere i planiranja poruke do izbora konkretnih reči i glasova,
  • jeziku kao informacionom sistemu: zašto je bitno koliko često koristimo određene reči, šta je surprisal i kako mozak reaguje kada poslednja reč u rečenici bude očekivana ili potpuno neočekivana,
  • entropiji u jeziku: zašto nam je važno da znamo da mozak radi sa verovatnoćama, a ne samo sa “tvrdo zadatim” pravilima,
  • polisemiji i homonimiji: zašto je važno da razlikujemo te pojmove i kako to da mnoge višeznačne reči ne usporavaju, već ubrzavaju obradu u mozgu,
  • ideji da je jezik “podešen” na neku slatku tačku neodređenosti – nije ni previše predvidljiv ni potpuno haotičan – i pitanju da li se taj princip vidi samo na nivou pojedinačnih reči ili i u većim jedinicama,
  • utelovljenom jeziku: šta znači da su značenja reči vezana za čulne doživljaje i akcije, šta se u mozgu aktivira kada čujemo “mačka” ili “limun” i kako merimo “bogatstvo čulnog sadržaja” neke reči,
  • ulozi emocija u jeziku: dimenzijama valence (pozitivno/negativno) i pobuđenosti, i tome kako one utiču na brzinu i način obrade reči,
  • nalazima iz istraživanja tokom pandemije, koji pokazuju da se menja naš emocionalni doživljaj jezika kada se promeni svet oko nas – i šta to govori o tome koliko je jezički sistem stabilan, a koliko “mekan”,
  • dvojezičnom umu: kako izgleda mentalni leksikon kod ljudi koji svakodnevno koriste dva jezika, da li to liči na dva odvojena “rečnika” ili na jednu veliku mrežu,
  • specifičnoj situaciji sa dva pisma u istom jeziku: kako mozak tretira ćirilicu i latinicu, da li ih doživljava kao dva sistema ili dve “kože” istog jezika,
  • eksperimentima u kojima učesnici koriste dva pisma i šta nam sve zanimljivo mogu reći o našem kognitivnom sistemu.

Ovo je epizoda o tome kako se, kroz vrlo konkretna pitanja o pojavi koju svi koristimo svakodnevno, jeziku, polako sklapa jedna šira slika o tome kako um i jezik funkcionišu zajedno.

Za dalje čitanje

Uvod u psiholingvistiku i kognitivne osnove jezika:

  • Dušica Filipović Đurđević – Kognitivne osnove jezika: uvod u psiholingvistiku (Heliks, 2022) – prvi integralni udžbenik iz psiholingvistike na srpskom jeziku, koji pokriva osnovne pojmove, metodologiju i savremenija istraživanja o vezi jezika i uma. Odličan “prvi korak” posle ove epizode. 
  • Dušica Filipović Đurđević & Sunčica Zdravković – Uvod u kognitivne neuronauke (Gradska narodna biblioteka Zrenjanin, 2013) – pregledni univerzitetski uvod u kognitivne neuronauke koji povezuje psihologiju, neurobiologiju i kognitivnu nauku, sa akcentom na neuralne osnove percepcije, pažnje, pamćenja, jezika i svesti. Dobar most između “klasične” psihologije i savremenih neuronaučnih pristupa umu.

Sajt i onlajn resursi naše gošće:

  • Dušica Filipović Đurđević – On words and numbers – lični istraživački sajt i blog sa pregledom publikacija, poglavlja u knjigama, konferencijskih prezentacija i kraćih tekstova o jeziku, umu i kvantitativnim pristupima jeziku. (dusicafilipovicdurdevic.net)

Izbor radova naše gošće koji se pominju u epizodi:

  • Filipović Đurđević, D. (2025). Language and Mind: A Complex Dynamic Relation.
    PPIG 2025 – 36th Annual Workshop of the Psychology of Programming Interest Group, Beograd. Kratak pregled jezika kao prirodnog sistema koji se samorganizuje da istovremeno zadovolji ciljeve komunikacije i ograničenja ljudskog kognitivnog sistema; dobar “manifest” za pogled na jezik koji provlačimo kroz epizodu.
    URL: https://ppig.org/files/2025-PPIG-36th-filipovic-durdevic.pdf
  • Filipović Đurđević, D., & Kostić, A. (2008). The effect of polysemy on processing of Serbian nouns.Psihologija, 41(1), 69–86.
    Empirijsko istraživanje o tome kako višeznačnost (polisemija) utiče na brzinu i način obrade reči – direktno vezano za deo razgovora o polisemičnim rečima i “slatkoj tački” neodređenosti.
    URL: https://doiserbia.nb.rs/img/doi/0048-5705/2008/0048-57050801059F.pdf
  • Filipović Đurđević, D., & Kostić, A. (2017). Number, Relative Frequency, Entropy, Redundancy, Familiarity, and Concreteness of Word Senses: Ratings for 150 Serbian Polysemous Nouns.
    U: Studies in Language and Mind 2 (Novi Sad). Normativna studija koja uvodi niz kvantitativnih mera (broj značenja, entropija, redundansa, učestalost, konkretost) za srpske polisemične imenice – temelj za priču o entropiji, verovatnoćama značenja i informaciji u jeziku.
    URL: http://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2017/978-86-6065-446-7
  • Filipović Đurđević, D., & Kostić, A. (2023). We probably sense sense probabilities. Language, Cognition and Neuroscience, 38(4), 471–498.
    Rad koji ispituje kako raspodela verovatnoća značenja utiče na obradu višeznačnih reči, koristeći entropiju i druge informacione mere – praktično “hard-core” verzija onoga što u epizodi objašnjavamo intuitivno.
    URL: https://dusicafilipovicdurdevic.net/wp-content/uploads/2021/04/filipovicdurdevic.kostic.18.03.2021.ms_.accepted.pdf
  • Mišić, K., & Filipović Đurđević, D. (2022). Redesigning the exploration of semantic dynamics: SSD account in light of regression design. Quarterly Journal of Experimental Psychology, 75(6), 1155–1170.
    Rad o Semantic Settling Dynamics modelu, koji pokušava da objasni kako se efekti leksičke dvosmislenosti menjaju u vremenu tokom obrade, koristeći kontinuirane mere polisemije (entropija) i homonimije (redundansa). Povezuje priču o vremenu obrade, polisemičnim rečima i informaciji. 
    LINK: https://doi.org/10.1177/17470218211048386
  • Filipović Đurđević, D., Milin, P., & Feldman, L. B. (2013). Bi-alphabetism: A window on phonological processing. Psihologija, 46(4), 419–436.
    Studija o osobama koje koriste dva pisma (ćirilicu i latinicu) i o tome šta to otkriva o fonološkoj obradi; direktno vezano za deo epizode o dvoazbučju i tome kako mozak “drži” dva pisma u istom jeziku.
    URL: https://doiserbia.nb.rs/img/doi/0048-5705/2013/0048-57051304421F.pdf
  • Filipović Đurđević, D., Popović Stijačić, M., & Karapandžić, J. (2016). A quest for sources of perceptual richness: Several candidates.
    U: Studies in Language and Mind (Novi Sad). Rad koji traži izvore perceptivnog “bogatstva” reči – koliko jako reči prizivaju čula (vid, sluh, miris, dodir), što je osnova za deo razgovora o utelovljenom jeziku i “reči koje mirišu i zvuče”.
    URL: http://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2016/978-86-6065-359-0
  • Milica Popović Stijačić, Ksenija Mišić & Dušica Filipović Đurđević – Flattening the curve: COVID-19 induced a decrease in arousal for positive and an increase in arousal for negative words (Applied Psycholinguistics, 44(6), 2023)– studija koja prati ocene emocionalne valence i pobuđenosti za 882 srpske reči pre pandemije, tokom lockdown-a i nakon ukidanja mera, i pokazuje selektivnu promenu: negativne reči postaju pobuđujuće, a pozitivne “splasnule”. Lep primer kako društveni kontekst menja način na koji emocionalno doživljavamo jezik, iako se same reči ne menjaju.
    URL: https://www.cambridge.org/core/journals/applied-psycholinguistics/article/flattening-the-curve-covid19-induced-a-decrease-in-arousal-for-positive-and-an-increase-in-arousal-for-negative-words/F3CA74064AC142E0CF1840AE3C3DB66B
  • Mišić, K., Anđelić, S., Ilić, L., Osmani, D., Manojlović, M., & Filipović Đurđević, D. (2024). An open database of senses for 308 Serbian polysemous nouns, verbs, and adjectives. Studies in Language and Mind, 5(1).
    Otvorena baza podataka sa brojem značenja, verovatnoćama značenja, entropijom, redundansom, familijarnošću i konkretnosti za veliki skup polisemičnih reči na srpskom. Odličan primer kako se jezik “prevede” u brojeve koji posle ulaze u modele o kojima pričamo. 
    URL: http://slm.ff.uns.ac.rs/index.php/slm/issue/view/1/1

Kako da podržite sve ovo što radimo?

Ako vam se dopada ovo što radimo i želite da nas podržite donacijom ili na neki drugi način, više informacija možete pronaći na stranici DONACIJE. Hvala!

Previous Article

Radio Galaksija #203: Geodinamičko modelovanje Balkana (Nikola Stanković)

Next Article

Radio Galaksija #205: Hemija u galaksijama (dr Darko Donevski)

You might be interested in …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *